Tema 29 od 64· Pokazatelji uspješnosti i isporuke u državnoj upravi
Produktivnost javnih usluga
Produktivnost javnih usluga mjeri koliko učinkovito javna potrošnja pretvara ulaze (osoblje, kapital, robu i usluge) u izlazne rezultate prilagođene kvaliteti, za usluge (zdravstvo, obrazovanje, policija, socijalna skrb) koje nemaju tržišnu cijenu pa nemaju ni iznos prihoda kojim bi se troškovi mogli podijeliti. Britanski Ured za nacionalnu statistiku (ONS) objavljuje ovu seriju od sredine 2000-ih i ona ostaje metodološki najrazvijeniji nacionalni pokušaj odgovora na pitanje „postaje li država bolja ili lošija u pretvaranju novca u javne usluge?”
Zašto je važno
Na tržištu je produktivnost (vrijednost izlaza) / (trošak ulaza), a vrijednost izlaza može se promatrati jer je netko za nju plaća. Zamjena kuka, školsko mjesto i policijska ophodnja nemaju prodajnu cijenu, pa se naivno mogu mjeriti samo ulazi (što je potrošeno), što komentatore navodi da rastuću javnu potrošnju smatraju automatski lošom, jer više ulaza uz ravnu naslovnu aktivnost izgleda kao pad produktivnosti. Metodologija ONS-a, izložena u publikacijama „Sources and Methods” za produktivnost javnih usluga, to rješava izgradnjom izlaznog indeksa iz volumena aktivnosti (obavljene operacije, poučeni učenici, istražena kaznena djela), a zatim prilagodbom kvaliteti tog izlaznog indeksa: za zdravstvo uključujući stope preživljavanja i vrijeme čekanja, za obrazovanje postignuća, a za policiju ishode poput rješavanja slučajeva, tako da usluga koja obavi isti broj operacija, ali postigne bolje stope preživljavanja, bude zabilježena kao produktivnija, a ne samo kao skuplja. Naslovni nalaz koji se ponavlja kroz izdanja ONS-a otrežnjujući je za sektor: produktivnost javnih usluga UK-a snažno je pala tijekom pandemije bolesti COVID-19, a prema ONS-ovim izdanjima iz sredine 2020-ih u nekoliko podsektora, uključujući zdravstvo, još se nije oporavila na razinu iz 2019., iako je potrošnja rasla; taj jaz „više financiranja” i „više produktivnosti” preoblikuje u dva posve odvojena pitanja.
Matematika
Izlazni indeks (volumen) = Σ (aktivnost_i × težina relativnog jediničnog troška_i), ponderirano baznom
godinom preko svih aktivnosti usluge (npr. operacije kuka, operacije katarakte,
konzultacije kod liječnika opće prakse), analogno Laspeyresovu/Paascheovu
indeksu volumena
Prilagodba kvaliteti = izlazni indeks × faktor prilagodbe kvaliteti
(npr. uključujući promjenu stopa preživljavanja, vremena čekanja,
postignuća ili ponovnog počinjenja djela kao množitelj sirovog volumena)
Indeks ulaza = Σ (radni sati × težina troška rada) + (trošak robe/usluga,
deflacioniran) + (potrošnja kapitala)
Rast ukupne faktorske produktivnosti = % promjene indeksa izlaza prilagođenog kvaliteti
− % promjene indeksa ulaza
Primjer iz prakse
Ilustrativni izračun produktivnosti akutnog sektora NHS-a (struktura prati metodologiju ONS-a):
Godina 1: indeks volumena izlaza = 100,0 (bazna godina), indeks ulaza = 100,0
→ indeks produktivnosti = 100,0
Godina 2: volumen aktivnosti raste 3,0 % (više operacija, više pregleda)
ali se prosječno vrijeme čekanja pogoršava, što primjenjuje
diskont prilagodbe kvaliteti od −1,0 %
Indeks izlaza prilagođen kvaliteti = 100 × 1,030 × 0,990 = 101,97
Ulazi rastu: broj osoblja +4,0 %, ostali troškovi (deflacionirani) +1,5 %,
ponderirani indeks ulaza = 100 × 1,032 = 103,2
Rast produktivnosti = (101,97 / 100 − 1) − (103,2 / 100 − 1)
= 1,97 % − 3,2 % = −1,23 postotna boda
Tumačenje: aktivnost je porasla, ali su ulazi rasli brže, a kvaliteta
je blago pala, pa je produktivnost, izlaz po jedinici ulaza, pala
iako je „pruženo više skrbi”.
To je točno obrazac koji su izdanja ONS-a opetovano iskazivala za dijelove NHS-a nakon pandemije: rastuća potrošnja i rastuća sirova aktivnost koegzistiraju s padom izmjerene produktivnosti kad se uračunaju i prilagodba kvaliteti i rast ulaza.
Veza s programskim inženjerstvom
Produktivnost javnih usluga populacijski je analogon rasprava o inženjerskoj produktivnosti (isporučene story točke naspram DORA metrika naspram metrika toka): sirova propusnost bez prilagodbe kvaliteti jednako je zavaravajuća u bolnici kao što su „isporučene linije koda” u softverskom timu. Timovi koji grade podatkovne cjevovode uspješnosti za ministarstva trebali bi prilagodbu kvaliteti tretirati kao prvorazrednu, verzioniranu fazu transformacije, a ne fusnotu, jer ONS-ova vjerodostojnost počiva na tome da je ta prilagodba transparentna, ponovljiva i revidirana kako stižu bolji podaci o kvaliteti (ONS revidira procjene produktivnosti prošlih godina kad se temeljni podaci o kvaliteti, npr. stope preživljavanja, finaliziraju, pa svaki nizvodni sustav koji koristi te statistike mora podržavati unatrag datirane revizije, a ne samo dodavati nova razdoblja). Izravno se križa i s ukupnim troškom vlasništva te produktivnošću umjetne inteligencije u javnom sektoru: sustav koji povećava sirovi volumen aktivnosti bez poboljšanja ili očuvanja kvalitete prema ONS-ovoj vlastitoj definiciji nije poboljšanje produktivnosti.
Zamke
- Tretiranje rasta ulaza kao rasta produktivnosti: više potrošnje koja financira više osoblja proizvodi više aktivnosti, a ne više produktivnosti, osim ako raste i izlaz po jedinici ulaza; to se rutinski miješa u političkim komentarima.
- Potpuno zanemarivanje prilagodbe kvaliteti: izlazni indeks izgrađen samo od sirovih brojeva aktivnosti pokazat će „dobitke produktivnosti” od obavljanja više nečega manje vrijednog ili niže kvalitete; ONS-ova prilagodba kvaliteti postoji upravo da to uhvati.
- Usporedba indeksa produktivnosti među podsektorima bez usklađene starosti metodologije: produktivnost u zdravstvu, obrazovanju i policiji izgrađena je iz različitih izvora podataka o aktivnosti i kvaliteti u različitim ciklusima revizije; naivna međusektorska usporedba uspoređuje nespojive instrumente.
- Čitanje pada produktivnosti u jednoj godini kao trajnog trenda: brojke produktivnosti iz razdoblja pandemije i nakon nje pokazale su znatnu godišnju volatilnost jer su se i sami podaci o kvaliteti (npr. liste čekanja, oporavak elektivnih zahvata) pomicali; ONS dosljedno upozorava na pretjerano tumačenje kretanja u jednoj godini.
Izvori
- Office for National Statistics, "Public Service Productivity" series. https://www.ons.gov.uk/economy/economicoutputandproductivity/publicservicesproductivity
- Office for National Statistics, "Public Service Productivity: Total, UK — Sources and Methods." https://www.ons.gov.uk/economy/economicoutputandproductivity/publicservicesproductivity